Fuji
Fuji (富士山 – čit. Fudži-san) najviša je vulkanska planina u Japanu. Smješten je na ostrvu Honshū, zapadno od Tokija, odakle se može vidjeti za vedrih dana. Tri mala grada okružuju planinu: Gotemba (istok), Fuji-Yoshida (sjever) i Fujinomija (jugozapad). Planina je poznata po snježnoj kapi, koja se zadržava tokom cijele godine, i često je korišteni motiv u umjetnosti.[1]
Geografija
[uredi | uredi izvor]Visok je 3.776 m, i okružena je sa pet jezera (Kawaguchi, Yamanaka, Sai, Motosu i Shoji), koji s obližnjim jezerom Ashi pružaju divan pogled s planine.
Fudži je najviši vulkan i najviša planina u Japanu. Nalazi se u blizini pacifičke obale centralnog Honšua. Fuji je ujedno i aktivni vulkan, a naučnici su dokazali četiri faze vulkanskih aktivnosti u stvaranju planine. Prva faza je Sen-komitake, nakon koje je uslijedila faza Komitake-Fuji. Otprilike 100.000 godina preko sloja Komitake-Fuji nastao je novi sloj, "Stari Fuji". Za najnoviji sloj, "Novi Fuji", pretpostavlja se da je star 10.000 godina. Vulkan je okarakteriziran kao aktivan, s malim rizikom od erupcije. Posljednja zabilježena erupcija dogodila se 1707. godine, tokom Edo perioda.[1][2]
Etimologija
[uredi | uredi izvor]Fuji-san se u nekim nejapanskim tekstovima spominje i kao Fujiyama zbog trećeg znaka u imenu, 山, koji označava planinu, a izgovara se "jama". Dodatak san, koji znači "planina", ne treba miješati s istim dodatkom koji predstavlja ljude. Fuji se po nekim izgovorima izgovara Huzi.
Trenutno su kanđi znakovi za Fuji 富 i 士, što znači bogatstvo ili izobilje, i čovjek s određenim statusom, ali su ovi znakovi vjerovatno izabrani zbog izgovora koji odgovara slogovima imena. Oni ne ukazuju na stvarno značenje imena. Korijen imena Fuji nije poznat. Postoje brojne pretpostavke, a evo jedne od njih: 不二 (ne + dva), tj. bez premca ili unikatan.[2]
Historija
[uredi | uredi izvor]Smatra se da se na vrh prvi popeo anonimni kaluđer 663. Vrh je smatran svetim i dugo je bio zabranjen za žene.
Prvi nejapanac koji je savladao planinu bio je Rutherford Alcock 1860.
Danas je vrlo popularno odredište za turiste i planinare. Procjenjuje se da se 200.000 posjetilaca godišnje popne na planinu, od čega je 30% stranaca. Sam uspon traje od tri do sedam sati.
Planina Fuji u umjetnosti
[uredi | uredi izvor]
Fuji se pojavljuje u likovnoj umjetnosti još od srednjeg vijeka, kad su zen-budistički redovnici tražili skladne krajobraze koji bi im pomogli u kontemplaciji. Poslije je postao omiljeni motiv drvorezaca Harunoba (1725.-1770.) i Hokusaija (1760.-1849.). Harunobuovi prizori elegantnih likova katkad u pozadini imaju Fuji, a Hokusaijeve pejzažne grafike privukle su pozornost na Fuji kao simbol čistoće i ljepote.[3]
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 Bouquillard, Jocelyn; Katsushika, Hokusai (2007). Hokusai's Mount Fuji: the complete views in color. New York: Abrams. ISBN 978-0-8109-9340-2. OCLC 76786780.
- 1 2 "Mount Fuji - New World Encyclopedia". www.newworldencyclopedia.org. Pristupljeno 2. 3. 2025.
- ↑ Sva čuda svijeta. Maribor: Mozaik knjiga. 2005. str. 177. ISBN 953-196-278-2.
