Dobrinja (Sarajevo)
Dobrinja | |
|---|---|
Grad | |
Glavno šetalište | |
![]() Interaktivna karta Dobrinja | |
| Država | |
| Entitet | Federacija Bosne i Hercegovine |
| Kanton | Kanton Sarajevo |
| Općina | Novi Grad |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
| Poštanski broj | 71000 |
Dobrinja je urbano gradsko naselje u jugozapadnom dijelu grada Sarajeva. Smješteno na području općine Novi Grad i predstavlja društveni centar općine. Prema procjenama, u naselju danas živi oko 40.000 stanovnika, što ga čini jednim od najmnogoljudnijih i najgušće naseljenih urbanih kvartova u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Kroz naselje protiče istoimena rijeka kratkog toka, Dobrinja, po kojoj je cijeli lokalitet i dobio ime.[1]
Geografija i administrativna podjela
[uredi | uredi izvor]Dobrinja se nalazi u Sarajevskom polju, u neposrednoj blizini Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Graniči sa naseljima Mojmilo, Nedžarići i Saraj-Polje (ranije Vojničko Polje). Administrativno, najveći dio naselja pripada općini Novi Grad Sarajevo u Federaciji BiH, dok manji dijelovi (dijelovi predratnih kvartova Dobrinja I i Dobrinja IV) nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma pripadaju novoformiranom gradu Istočno Sarajevo (općinama Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo) u Republici Srpskoj, i predstavljaju urbani centar grada.[2]
Unutar Federacije BiH, naselje je organizovano u četiri mjesne zajednice:
- MZ Dobrinja A
- MZ Dobrinja B
- MZ Dobrinja C
- MZ Dobrinja D
Historija i izgradnja
[uredi | uredi izvor]Prije urbanizacije, na ovom prostoru se nalazilo ruralno područje Sarajevskog polja, kroz koje je u austrougarskom periodu prolazila uskotračna pruga.[1] Intenzivna izgradnja modernog stambenog kompleksa započela je krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina, planski vođena od strane projektantske kuće "DOM", kako bi se grad proširio na prostor Sarajevskog polja i osigurali stambeni kapaciteti za potrebe 14. Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.[3]
Prva faza izgradnje završena je 1983. useljavanjem kvartova Dobrinja 1 i Dobrinja 2, koji su tokom same Olimpijade poslužili za smještaj novinara i pratećeg službenog osoblja manifestacije.[1] Nakon završetka igara, stanovi su dodijeljeni zaslužnim građanima Sarajeva. Izgradnja se nastavila formiranjem Dobrinje 3, dok su kvartovi Dobrinja 4 i Dobrinja 5 završeni i useljeni neposredno pred početak rata u Bosni i Hercegovini.[4]
Tokom rata (1992–1995), Dobrinja je zbog svog specifičnog geografskog položaja uz aerodromsku pistu bila u potpunom okruženju i pretrpjela je masovna razaranja. Sve tri tadašnje osnovne škole su oštećene, a u naselju su se dogodili brojni oružani sukobi. Tokom opsade, u neposrednoj blizini naselja prokopan je Sarajevski ratni tunel, koji je predstavljao jedinu vezu opkoljenog grada sa vanjskim svijetom.[5] Nakon rata, naselje je u potpunosti rekonstruisano uz značajnu međunarodnu pomoć, uključujući i podršku Grada Barcelone.[3]
Infrastruktura i kultura
[uredi | uredi izvor]Dobrinja danas predstavlja moderan i funkcionalan "grad u gradu" sa izgrađenom pratećom infrastrukturom. Na području Dobrinje se nalaze 3 osnovne škole: Osnovna škola "Skender Kulenović", OŠ "Ćamil Sijarić" i OŠ "Osman Nuri Hadžić" i dvije srednje škola: Gimnnazija Dobrinja i Peta gimnazija kao i mreža dječijih obdaništa, zdravstveni objekti, Crkva sv. Franje Asiškog i lokalne džamije, te šetališta i sportski tereni.
Naselje je odlično saobraćajno povezano sa centrom Sarajeva trolejbuskim (linije prema Trgu Austrije i Jezeru) te autobusnim linijama (Dobrinja–Vijećnica).[3]
Bulevar branilaca Dobrinje i Centralni trg općine Novi Grad
[uredi | uredi izvor]Glavna pješačka i društvena zona naselja jeste šetalište Bulevar branilaca Dobrinje, koje je u predratnom periodu nosilo naziv Bulevar AVNOJ-a. Ovo šetalište, dugo više od jednog kilometra, u potpunosti je revitalizovano i popločano modernim kvarcnim pločama otpornim na habanje i niske temperature, a duž cijelog pojasa ugrađene su denivelisane žardinjere, urbano zelenilo i odmorišta s klupama.[6]
Na ovom bulevaru se gradi i novi Centralni trg Općine Novi Grad, projektovan kao ključno mjesto okupljanja građana ovog dijela grada. Projekat vrijedan skoro 4 miliona KM obuhvata izgradnju velike plitke fontane dubine 15 cm sa sistemom modernih mlaznica i integrisanom rasvjetom, postavljanje pergola uz poslovne objekte radi estetskog ujednačavanja, te podizanje okolnih saobraćajnica na nivo pješačke zone.[7]
Kulturni centar Dobrinja
[uredi | uredi izvor]Kulturni život naselja koncentrisan je oko Centra za kulturu Dobrinja – Vila Hadžihalilovića. Ovaj centar djeluje u zgradi ljetnikovca sarajevske porodice Halilović, koji je izgrađen dvadesetih godina 20. vijeka i nalazi se na listi zaštićenih kulturnih spomenika Bosne i Hercegovine.[8]
Tokom rata, zgrada se nalazila na prvoj liniji fronta i bila je potpuno devastirana, a nakon temeljne obnove otvorena je kao kulturni centar u kojem se održavaju izložbe, koncerti klasične i savremene muzike, teatarske predstave, književne večeri te edukativne sekcije za djecu i mlade.[9]
Olimpijski gradski bazen Dobrinja
[uredi | uredi izvor]Dobrinja posjeduje i sportsko-rekreativni kompleks sa otvorenim bazenom, koji predstavlja jedno od glavnih ljetnih kupališta i centara za osvježenje u Sarajevu. Izgrađen od strane Općine Novi Grad i dat na upravljanje javnom preduzeću Lokom, ovaj kompleks pored glavnog bazena sadrži i prateće ugostiteljske objekte te sportske terene.[10] Kompleks ima i izražen kulturno-zabavni značaj, te se tokom ljetnih mjeseci koristi kao lokacija za kulturne manifestacije, uključujući i Ljetno kino Bazen Dobrinja u okviru službenog programa Sarajevo Film Festivala.[11]
Park prijateljstva
[uredi | uredi izvor]U naselju Dobrinja V nalazi se moderni rekonstruisani Park prijateljstva, koji se prostire na površini od 11.000 m2 i obuhvata obje obale rijeke Dobrinje, međusobno povezane pješačkim mostom.[12] Izgradnju parka sa oko 1,5 miliona KM u potpunosti je finansirao Fond „Heydar Aliyev“ iz Azerbejdžana, a svečano je otvoren u februaru 2012.[13]
Konceptualno je riješen kao spoj rekreacijskih, kulturnih i istorijskih sadržaja te sadrži muzički, dječiji i sportski paviljon, kao i poseban zatvoreni paviljon „Agh Sakkal“ (u prevodu sa azerbejdžanskog „za bijele brade“), namijenjen za odmor i društvene aktivnosti starijih građana.[14] Rekreativna zona parka opremljena je stazom za trčanje, vještačkim zidom za sportsko penjanje, te stolovima za stoni tenis, dok pješačke staze prate stilizovane motive tradicionalnog bosanskog i azerbejdžanskog ćilima.[12]
U središtu parka podignuto je zajedničko spomen-obilježje koje simbolizuje patnju i odaje počast žrtvama rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995) te žrtvama azerbejdžanskog masakra u Hodžaliju iz 1992, prikazano kroz skulpturu dviju majki u cvijetu koje tuguju za svojom djecom.[13][15]
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 3 "Znate li priču o Mojmilu i Dobrinji?". Radio Sarajevo.
- ↑ "Profil Općine Novi Grad Sarajevo" (PDF). Općina Novi Grad Sarajevo.
- 1 2 3 "Pred Olimpijadu u Sarajevu: Kako su se izgradila naselja Mojmilo i Dobrinja". InMedia.ba.
- ↑ "Dobrinja - Grad u gradu". dDH.nl.
- ↑ "Neighborhoods of Sarajevo: Novi Grad". Turistička zajednica Kantona Sarajevo.
- ↑ "Nove ploče na Bulevaru branilaca Dobrinje". Općina Novi Grad Sarajevo.
- ↑ "Centralni trg Općine Novi Grad Sarajevo sa fontanom gradit će se na Dobrinji". Klix.ba.
- ↑ "Centar za kulturu Dobrinja - Vila Hadžihalilovića". Sarajevo Travel.
- ↑ "U vili Hadžihalilovića na Dobrinji otvara se Centar za kulturu". Općina Novi Grad Sarajevo.
- ↑ "Obavještenje o otvaranju bazena Dobrinja". JP Lokom d.o.o. Sarajevo.
- ↑ "Program Sarajevo Film Festivala u općini Novi Grad". Sarajevo Film Festival.
- 1 2 "Svečano otvoren novoizgrađeni moderni „Park prijateljstva" u naselju Dobrinja V". Zvanični sajt Grada Sarajeva.
- 1 2 "Otvoren Park prijateljstva u sarajevskom naselju Dobrinja". Klix.ba.
- ↑ "Danas otvaranje 'Parka prijateljstva' na Dobrinji". Depo.ba.
- ↑ "Sjećanje na žrtve masakra u azerbejdžanskoj pokrajini Hodžali". Općina Novi Grad Sarajevo.


