close
Idi na sadržaj

Dobrinja (Sarajevo)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Dobrinja
Grad
Glavno šetalište
Glavno šetalište
Karta
Interaktivna karta Dobrinja
DržavaBERJAYA Bosna i Hercegovina
EntitetFederacija Bosne i Hercegovine
KantonKanton Sarajevo
OpćinaNovi Grad
Vremenska zonaCET (UTC+1)
  Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Poštanski broj71000

Dobrinja je urbano gradsko naselje u jugozapadnom dijelu grada Sarajeva. Smješteno na području općine Novi Grad i predstavlja društveni centar općine. Prema procjenama, u naselju danas živi oko 40.000 stanovnika, što ga čini jednim od najmnogoljudnijih i najgušće naseljenih urbanih kvartova u glavnom gradu Bosne i Hercegovine. Kroz naselje protiče istoimena rijeka kratkog toka, Dobrinja, po kojoj je cijeli lokalitet i dobio ime.[1]

Geografija i administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]

Dobrinja se nalazi u Sarajevskom polju, u neposrednoj blizini Međunarodnog aerodroma Sarajevo. Graniči sa naseljima Mojmilo, Nedžarići i Saraj-Polje (ranije Vojničko Polje). Administrativno, najveći dio naselja pripada općini Novi Grad Sarajevo u Federaciji BiH, dok manji dijelovi (dijelovi predratnih kvartova Dobrinja I i Dobrinja IV) nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma pripadaju novoformiranom gradu Istočno Sarajevo (općinama Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo) u Republici Srpskoj, i predstavljaju urbani centar grada.[2]

Unutar Federacije BiH, naselje je organizovano u četiri mjesne zajednice:

  • MZ Dobrinja A
  • MZ Dobrinja B
  • MZ Dobrinja C
  • MZ Dobrinja D

Historija i izgradnja

[uredi | uredi izvor]

Prije urbanizacije, na ovom prostoru se nalazilo ruralno područje Sarajevskog polja, kroz koje je u austrougarskom periodu prolazila uskotračna pruga.[1] Intenzivna izgradnja modernog stambenog kompleksa započela je krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina, planski vođena od strane projektantske kuće "DOM", kako bi se grad proširio na prostor Sarajevskog polja i osigurali stambeni kapaciteti za potrebe 14. Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.[3]

Prva faza izgradnje završena je 1983. useljavanjem kvartova Dobrinja 1 i Dobrinja 2, koji su tokom same Olimpijade poslužili za smještaj novinara i pratećeg službenog osoblja manifestacije.[1] Nakon završetka igara, stanovi su dodijeljeni zaslužnim građanima Sarajeva. Izgradnja se nastavila formiranjem Dobrinje 3, dok su kvartovi Dobrinja 4 i Dobrinja 5 završeni i useljeni neposredno pred početak rata u Bosni i Hercegovini.[4]

Tokom rata (1992–1995), Dobrinja je zbog svog specifičnog geografskog položaja uz aerodromsku pistu bila u potpunom okruženju i pretrpjela je masovna razaranja. Sve tri tadašnje osnovne škole su oštećene, a u naselju su se dogodili brojni oružani sukobi. Tokom opsade, u neposrednoj blizini naselja prokopan je Sarajevski ratni tunel, koji je predstavljao jedinu vezu opkoljenog grada sa vanjskim svijetom.[5] Nakon rata, naselje je u potpunosti rekonstruisano uz značajnu međunarodnu pomoć, uključujući i podršku Grada Barcelone.[3]

Infrastruktura i kultura

[uredi | uredi izvor]

Dobrinja danas predstavlja moderan i funkcionalan "grad u gradu" sa izgrađenom pratećom infrastrukturom. Na području Dobrinje se nalaze 3 osnovne škole: Osnovna škola "Skender Kulenović", OŠ "Ćamil Sijarić" i OŠ "Osman Nuri Hadžić" i dvije srednje škola: Gimnnazija Dobrinja i Peta gimnazija kao i mreža dječijih obdaništa, zdravstveni objekti, Crkva sv. Franje Asiškog i lokalne džamije, te šetališta i sportski tereni.

Naselje je odlično saobraćajno povezano sa centrom Sarajeva trolejbuskim (linije prema Trgu Austrije i Jezeru) te autobusnim linijama (Dobrinja–Vijećnica).[3]

Bulevar branilaca Dobrinje i Centralni trg općine Novi Grad

[uredi | uredi izvor]

Glavna pješačka i društvena zona naselja jeste šetalište Bulevar branilaca Dobrinje, koje je u predratnom periodu nosilo naziv Bulevar AVNOJ-a. Ovo šetalište, dugo više od jednog kilometra, u potpunosti je revitalizovano i popločano modernim kvarcnim pločama otpornim na habanje i niske temperature, a duž cijelog pojasa ugrađene su denivelisane žardinjere, urbano zelenilo i odmorišta s klupama.[6]

Na ovom bulevaru se gradi i novi Centralni trg Općine Novi Grad, projektovan kao ključno mjesto okupljanja građana ovog dijela grada. Projekat vrijedan skoro 4 miliona KM obuhvata izgradnju velike plitke fontane dubine 15 cm sa sistemom modernih mlaznica i integrisanom rasvjetom, postavljanje pergola uz poslovne objekte radi estetskog ujednačavanja, te podizanje okolnih saobraćajnica na nivo pješačke zone.[7]

Kulturni centar Dobrinja

[uredi | uredi izvor]

Kulturni život naselja koncentrisan je oko Centra za kulturu Dobrinja – Vila Hadžihalilovića. Ovaj centar djeluje u zgradi ljetnikovca sarajevske porodice Halilović, koji je izgrađen dvadesetih godina 20. vijeka i nalazi se na listi zaštićenih kulturnih spomenika Bosne i Hercegovine.[8]

Tokom rata, zgrada se nalazila na prvoj liniji fronta i bila je potpuno devastirana, a nakon temeljne obnove otvorena je kao kulturni centar u kojem se održavaju izložbe, koncerti klasične i savremene muzike, teatarske predstave, književne večeri te edukativne sekcije za djecu i mlade.[9]

Olimpijski gradski bazen Dobrinja

[uredi | uredi izvor]

Dobrinja posjeduje i sportsko-rekreativni kompleks sa otvorenim bazenom, koji predstavlja jedno od glavnih ljetnih kupališta i centara za osvježenje u Sarajevu. Izgrađen od strane Općine Novi Grad i dat na upravljanje javnom preduzeću Lokom, ovaj kompleks pored glavnog bazena sadrži i prateće ugostiteljske objekte te sportske terene.[10] Kompleks ima i izražen kulturno-zabavni značaj, te se tokom ljetnih mjeseci koristi kao lokacija za kulturne manifestacije, uključujući i Ljetno kino Bazen Dobrinja u okviru službenog programa Sarajevo Film Festivala.[11]

Park prijateljstva

[uredi | uredi izvor]

U naselju Dobrinja V nalazi se moderni rekonstruisani Park prijateljstva, koji se prostire na površini od 11.000 m2 i obuhvata obje obale rijeke Dobrinje, međusobno povezane pješačkim mostom.[12] Izgradnju parka sa oko 1,5 miliona KM u potpunosti je finansirao Fond „Heydar Aliyev“ iz Azerbejdžana, a svečano je otvoren u februaru 2012.[13]

Konceptualno je riješen kao spoj rekreacijskih, kulturnih i istorijskih sadržaja te sadrži muzički, dječiji i sportski paviljon, kao i poseban zatvoreni paviljon „Agh Sakkal“ (u prevodu sa azerbejdžanskog „za bijele brade“), namijenjen za odmor i društvene aktivnosti starijih građana.[14] Rekreativna zona parka opremljena je stazom za trčanje, vještačkim zidom za sportsko penjanje, te stolovima za stoni tenis, dok pješačke staze prate stilizovane motive tradicionalnog bosanskog i azerbejdžanskog ćilima.[12]

U središtu parka podignuto je zajedničko spomen-obilježje koje simbolizuje patnju i odaje počast žrtvama rata u Bosni i Hercegovini (1992–1995) te žrtvama azerbejdžanskog masakra u Hodžaliju iz 1992, prikazano kroz skulpturu dviju majki u cvijetu koje tuguju za svojom djecom.[13][15]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 3 "Znate li priču o Mojmilu i Dobrinji?". Radio Sarajevo.
  2. "Profil Općine Novi Grad Sarajevo" (PDF). Općina Novi Grad Sarajevo.
  3. 1 2 3 "Pred Olimpijadu u Sarajevu: Kako su se izgradila naselja Mojmilo i Dobrinja". InMedia.ba.
  4. "Dobrinja - Grad u gradu". dDH.nl.
  5. "Neighborhoods of Sarajevo: Novi Grad". Turistička zajednica Kantona Sarajevo.
  6. "Nove ploče na Bulevaru branilaca Dobrinje". Općina Novi Grad Sarajevo.
  7. "Centralni trg Općine Novi Grad Sarajevo sa fontanom gradit će se na Dobrinji". Klix.ba.
  8. "Centar za kulturu Dobrinja - Vila Hadžihalilovića". Sarajevo Travel.
  9. "U vili Hadžihalilovića na Dobrinji otvara se Centar za kulturu". Općina Novi Grad Sarajevo.
  10. "Obavještenje o otvaranju bazena Dobrinja". JP Lokom d.o.o. Sarajevo.
  11. "Program Sarajevo Film Festivala u općini Novi Grad". Sarajevo Film Festival.
  12. 1 2 "Svečano otvoren novoizgrađeni moderni „Park prijateljstva" u naselju Dobrinja V". Zvanični sajt Grada Sarajeva.
  13. 1 2 "Otvoren Park prijateljstva u sarajevskom naselju Dobrinja". Klix.ba.
  14. "Danas otvaranje 'Parka prijateljstva' na Dobrinji". Depo.ba.
  15. "Sjećanje na žrtve masakra u azerbejdžanskoj pokrajini Hodžali". Općina Novi Grad Sarajevo.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]