Bari
Ovo je glavno značenje pojma Bari. Za druga značenja, pogledajte Bari (razdvojba).| Bari | |
|---|---|
 |
 |
| Regija: | Apulija |
| Pokrajina: | Bari (BA) |
| Koordinate: | 41°8′N 16°52′E / 41.133°N 16.867°E |
| Visina: | 5 m[1] |
| Površina: | 117,6 km2[1] |
| Stanovništvo: | 316 248[2] (1. siječnja 2026.) |
| Poštanski broj: | 70100 |
| Pozivni broj: | 080 |
| ISTAT-broj: | 072006 |
| Svetac zaštitnik: | Sveti Nikola |
  Bari Bari na zemljovidu Italije |
|
| Službena stranica: | Bari |
Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more. Ima oko 334.000 stanovnika (2007.). U Bariju je razvijena prehrambena, petrokemijska, tekstilna, grafička, strojarska, kovinska i dr. industrija, i poznat je kao studentski grad. Bari je željezničko i cestovno čvorište s robnom trajektnom lukom. U Bariju se održava poznati sajam Fiera Del Levante koji se održava od 1930. godine. Današnji grad se sastoji od starog dijela grada na poluotoku opasanog zidinama, novih dijelova uz obalu i industrijskih dijelova u zaleđu. Zaštitnik grada je sveti Nikola čija je bazilika sagrađena 1087. godine. Značajno trgovačko središte s poznatim modnim trgovinama (Armani i Vouitton).
Bari je smješten na jugu Italije na Jadranskom moru. Obala je ravna, ali grad ima dobru zaštićenu luku. Reljef je nizinski. Klima je sredozemna s blagim zimama i vrućim i suhim ljetima.
Najvjerojatnije su ga utemeljili Iliri oko 1500. pr. Kr., a Grci su prvi osnovali koloniju Barion koja nije imala veće značenje. U rimskom razdoblju (već u 2. st. pr. Kr.) je grad Barium bio značajno uporište na cesti Via Traiana koja je vodila od Rima do Brindisija i bila glavna veza Rima s Grčkom. Nakon pada Rimskog Carstva su prostor grada zauzeli Goti i kasnije Langobardi. Za vrijeme njih su uspostavljeni zakoni (Consuetudines Barenses) koji su bili temelj zakonodavstva u okolnim gradovima.
Godine 847. godine su grad zauzeli Arapi (Saraceni) i osnovali Emirat Bari koji je bio jedini centar islama na talijanskom tlu i trajao do 871. Godine 871. su Arape protjerali Franci uz veliku pomoć hrvatskog kneza Domagoja koji je poslao mornaricu. Grad je došao pod bizantsku vlast. 1009. je izbila pobuna Langobarda koja je ugušena 1018. Godine 1071., grad su zauzeli Normani. Godine 1087. su u grad prenesene moći sv. Nikole koji je postao zaštitnik grada. Nakon toga u grad dolaze brojni hodočasnici. Godine 1098. je papa Urban II. sazvao crkveni sabor u Bariju koji je neuspješno pokušao pomiriti katoličku i pravoslavnu crkvu. Godine 1117. je ponovo došlo do pobune Langobarda koji će i u kasnijem razdoblju podići više pobuna. Bari je u pobunama više puta bio razaran i obnavljan.
Od kraja 16. st. je Bari dio Napuljskog Kraljevstva. U okolici grada se pojavila malarija i to je štetilo njegovom razvoju. Od 1861. je dio ujedinjene Italije i razvio se u najveću južnotalijansku luku. Tijekom 2. svj. rata 1943. su njemački bombarderi u Bariju pogodili savezničke brodove s kemijskim oružjem. Pritom je otrovano mnogo stanovnika grada.
Tijekom prošlosti postojale su brojne hrvatske veze s Barijem, od sudjelovanja hrvatskog brodovlja u oslobađanju grada od opsade Saracena (870. – 871.), da bi se za vrijeme turskih ratova u okolicu doselili brojne izbjeglice i stvorile veliku hrvatsku iseljeničku zajednicu koja je djelovala i istakla se u području trgovine, pomorstva i dr.
Broj stanovnika registriranih 1. siječnja 2026. godine bio je 316 248. Djeca i mladi činili su 13,5 %, a starije osobe 26,6 % stanovništva.[3]
| Popis stanovništva | ||
|---|---|---|
| Godina | Br. stan. | ±% |
| 1861. | 44 572 | — |
| 1871. | 61 541 | +38,1 % |
| 1881. | 72 624 | +18,0 % |
| 1901. | 94 236 | +29,8 % |
| 1911. | 121 633 | +29,1 % |
| 1921. | 136 247 | +12,0 % |
| 1931. | 172 600 | +26,7 % |
| 1936. | 197 918 | +14,7 % |
| 1951. | 268 183 | +35,5 % |
| 1961. | 312 023 | +16,3 % |
| 1971. | 357 274 | +14,5 % |
| 1981. | 371 022 | +3,8 % |
| 1991. | 342 309 | −7,7 % |
| 2001. | 316 532 | −7,5 % |
| 2011. | 315 933 | −0,2 % |
| 2021. | 315 948 | +0,0 % |
| Izvori: [4][5] | ||
Najzastupljeniji su bili državljani sljedećih zemalja (po mjestu rođenja): Italija (296 966 – 94,7 %), Gruzija (2487 – 0,8 %), Bangladeš (1765 – 0,6 %), …[6]
Najpoznatija znamenitost je bazilika sv. Nikole u kojoj se čuvaju njegove moći. Značajna je katedrala sv. Sabina u bizantskom stilu. Postoje ostaci normanske tvrđave (Castello Svevo). Poznata su kazališta Teatro Petruzzelli (u obnovi) i Teatro Margherita smješteno u samom centru grada.
- A.S. Bari, nogometni klub
Normanska tvrđava
Jedan od izložaka arheološke zbirke unutar normanske tvrđave
Povijesni dio grada
Palazzo del Governo
Spomenik
Palazzo delle Finanze
Katedrala svetog Sabina
Pojedinost iz unutrašnjosti katedrale
Pojedinost unutar Bazilike svetog Nikole
Nadvratnik jedne od brojnih crkvi
Pojedinost iz jedne od crkvi
Jedna od crkvi
Jedan od izložaka u Muzeju svetog Nikole
Popločane ulice povijesne jezgre
_2017.jpg)
.jpg)
.jpg)
 |
Zajednički poslužitelj ima još građe o temi Bari |
- 1 2 Classificazioni statistiche – anno 2026. www.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 21. veljače 2026. Pristupljeno 27. veljače 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Resident population by age, sex and marital status on 1st January 2026. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2026. Pristupljeno 1. travnja 2026. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
- ↑ Popolazione residente dei comuni. Censimenti dal 1861 al 1991 (PDF). ebiblio.istat.it (talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1994
- ↑ Popolazione residente per territorio – serie storica,. esploradati.censimentopopolazione.istat.it (engleski i talijanski). Talijanski nacionalni institut za statistiku
- ↑ Resident population by sex, municipality and individual citizenship or country of birth from year 2002. demo.istat.it. Talijanski nacionalni institut za statistiku. 1. siječnja 2025. Pristupljeno 27. veljače 2025. (Napomena: Povezivanje datoteke na tehničkom skupu podataka.)
