Kromosom
Kromosom je kondenziran kompleks nukleinskih kiselina i proteina u stanicama nekih živih bića.
Kromosomi se sastoje od deoksiribonukleinskih kiselina, histonskih i nehistonskih proteina. Biokemijskog su sastava sličnog kromatinu.[1] Svi su eukariotski kromosomi građeni od kromatina, za razliku od prokariota kojima je DNA drukčije organizirana. Prokariotski ekvivalent kromosomu je genofor[2] koji se nalazi u nukleoidu.
Kromosomi se nalaze u staničnoj jezgri prije, za vrijeme i kratko nakon staničnog dijeljenja, a u interfazi su raspršeni u kromatin.[3] Kada DNA dostigne maksimalnu kondenziranost, bojanje stanice nuklearnom bojom (primjerice acetokarminom) omogućuje lako uočavanje svjetlosnim mikroskopom.
Stanična svrha kromosoma je razdvajanje dvije identične molekule DNA na suprotne polove stanice za vrijeme mitoze i mejoze.
U smislu broja kromosoma karakterističnog za biološku vrstu, misli se na kromosome koji se pojavljuju za vrijeme diobe somatskih (tjelesnih) stanica, za razliku od gameta (spolnih stanica). Taj diploidni broj je oznake 2n, a kod genetski normalnog čovjeka iznosi 46.
Za razliku od somatskih stanica, gamete (spermij i jajna stanica) imaju polovičan tj. haploidni broj kromosoma, oznake n, koji je kod genetski normalnog čovjeka 23. Haploidan broj je prilagodba za održavanje karakterističnog diploidnog broja nakon oplodnje. Od ukupno 46 kromosoma, kod čovjeka su 44 autosomi, a preostala dva su heterokromosomi (spolni kromosomi ili gonosomi) koji određuju kromosomski spol osobe, oznake X i Y. Kombinacija XX daje ženski, a XY muški kromosomski spol.
Haploidne spolne stanice sadrže 22 autosoma i 1 heterokromosom - spermij s X ili Y-kromosomom, a jajna stanica uvijek s X-kromosomom). Kod ženskog spola spolni su kromosomi jednaki i sparuju se poput autosoma. Kod muškog spola spolni su kromosomi različiti i sparuju se tek malim dijelom na samim krajevima svojih kratkih krakova (pseudoautosomalnoj regiji), na kojima su homologni tj. imaju isti redoslijed baza u DNA), što za posljedicu ima manji crossing over.
Na Y-kromosomu čovjeka taj se kraj nalazi uz sâm gen SRY čiji eksprimirani protein TDF određuje početak determinacije muškog spola kod većine sisavaca. Zato tijekom crossing overa homologni kraj Y-kromosoma taj gen može povući sa sobom (delecija na Y-kromosomu) i premjestiti ga na X-kromosom (translokacija). To objašnjava slučajeve fenotipskih žena sa spolnim kromosomima X i Y, te fenotipskih muškaraca sa spolnim kromosomima X i X.
Kromosomi su jednostruki za vrijeme mitoze (od anafaze do stadija S u interfazi)[4], kada ih tvore dvije kromatide i jedna centromera.
O obzirom na položaj centromere, kromosomi se dijele na:[4]
- metacentrične (centromera na sredini)
- submetacentrične (centromera pokraj sredine)
- akrocentrične (centromera na trećini kromatida)
- telocentrične (centromera na kraju kromatida)
- ↑ jezgra, stanična. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 23. studenoga 2014.
- ↑ genofor. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 23. studenoga 2014.
- ↑ Pavlica, Mirjana. Odgovori na postavljena pitanja iz biologije: Razlika izmedju kromatina i kromosoma? Skraćivanjem kromatina nastaje kromosom, da li od jednog kromatina 1 kromosom?, E mail škola mladih znanstvenika, Biologija, PMF Zagreb
- 1 2 Stanični organeli - jezgra i kromosomi. Veterinarski fakultet u Zagrebu. str. 12, 14. Inačica izvorne stranice arhivirana 24. prosinca 2014. Pristupljeno 16. listopada 2015.
