close
Prijeđi na sadržaj

Agrumi

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno s Citrus)
Agrumi
BERJAYA
Citrus bergamia
Sistematika
Carstvo:Plantae
Divizija:Magnoliophyta
Razred:Magnoliopsida
Podrazred:Rosidae
Red:Sapindales
Porodica:Rutaceae
Potporodica:Aurantioideae
Rod:Citrus
L.
Vrste
vidi Popis vrsta roda Citrus
Baze podataka

Agrumi (lat. Citrus; stariji narodni naziv: grozničarke[1]) rod je unutar porodice Rutaceae koji potječe iz tropske i suptropske jugoistočne Azije. Predstavnike ovog roda u običnom govornom jeziku nazivaju agrumi. Ovaj rod vrlo je važan zbog svojih mnogih vrsta koje se uzgajaju zbog svojih plodova koji se jedu svježi ili prerađuju u sokove, marmelade itd. Plodovi roda Citrus imaju intenzivan miris zbog flavonoida i limonoida, koji su zapravo terpeni. Sadrže limunsku kiselinu i velike količine vitamina C. Tipska vrsta je Citrus medica L. [2]

Etimologija

[uredi | uredi kôd]

Ime roda dolazi po klasičnom latinskom nazivu za slatko mirisno sjevernoafričko drvo, Tetraclinis articulata (Cupressaceae), koji je Linné primijenio na citron, Citrus medica (vjerojatno zato što se izvorno koristio zbog mirisa, a ne za jelo) i njegove srodnike.[2]

Morfologija

[uredi | uredi kôd]

Citrus je rod grmova i niskog drveća iz porodice Rutaceae. Biljke su gotovo gole, tek mjestimice obrasle jednostavnim dlakama, a u pazušcima listova često imaju pojedinačne ili uparene trnove.[3]

Listovi su naizmjenični, jednostavni ili jednolisni, često na krilatoj peteljci, a rub im je cijel do slabo narovašen. Na istoj biljci listovi mogu biti različita oblika.[3]

Cvatovi su pazušni, paštitasti, najčešće s jednim ili dvama cvjetovima. Cvjetovi su dvospolni i tro- do peteročlani. Lapova je 3–5 i pri osnovi su srasli. Latica je također 3–5; slobodne su, preklapajuće i otpadaju nakon cvatnje.[3]

Prašnika je 12–30; niti su slobodne ili međusobno povezane u snopiće. Plodnica je približno kuglasta, građena od 4–8 pretinaca, a u svakome se nalazi 8–20 sjemenih zametaka. Vratovi tučka međusobno su srasli, kratki, a njuška se slabo razlikuje od vrata.[3]

Plod je posebna vrsta bobe, hesperidij, s debelom aromatičnom korom i sočnim mjehurićima pulpe na stapkama. Sjemenke su zagasite, žućkastosive.[3]

Rod je prirodno rasprostranjen u južnoj Kini, Indiji i Maleziji, a mnoge su vrste i hibridi rašireni uzgojem u toplim krajevima svijeta. U Australiji raste približno osam vrsta, od kojih je šest autohtono, a pet endemično. [3]

U rod pripadaju naranče, mandarine, limuni, limete, grejpovi i brojni drugi uzgojeni oblici. Broj vrsta vrlo je različito procijenjen — od približno 13 do čak 150 — jer su njihovo podrijetlo, križanje i granice među vrstama vrlo zamršeni.[3] Kew na popisu ima 30 vrsta i nekoliko hibrid.

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Priznate vrste

[uredi | uredi kôd]
  1. Citrus assamensis R.M.Dutta & Bhattacharya
  2. Citrus australasica F.Muell.
  3. Citrus australis (Mudie) Planch.
  4. Citrus cavaleriei H.Lév. ex Cavalerie
  5. Citrus garrawayae F.M.Bailey
  6. Citrus glauca (Lindl.) Burkill
  7. Citrus gracilis Mabb.
  8. Citrus halimii B.C.Stone
  9. Citrus hystrix DC.
  10. Citrus indica Tanaka
  11. Citrus inodora F.M.Bailey
  12. Citrus japonica Thunb.
  13. Citrus khasya Markovitch
  14. Citrus latipes (Swingle) Tanaka
  15. Citrus mangshanensis S.W.He & G.F.Liu
  16. Citrus maxima (Burm.) Merr.
  17. Citrus medica L.
  18. Citrus neocaledonica Guillaumin
  19. Citrus oxanthera Beauvis.
  20. Citrus polyandra Tanaka
  21. Citrus polytrifolia Govaerts
  22. Citrus pubinervia D.G.Zhang, Z.H.Xiang & Y.Wu
  23. Citrus reticulata Blanco
  24. Citrus swinglei Burkill ex Harms
  25. Citrus trifoliata L.
  26. Citrus undulata Guillaumin
  27. Citrus venosa (Champ. ex Benth.) K.M.Liu, X.Z.Cai & G.W.Hu
  28. Citrus wakonai P.I.Forst. & M.W.Sm.
  29. Citrus warburgiana F.M.Bailey
  30. Citrus wintersii Mabb.
  31. Citrus × aurantiifolia (Christm.) Swingle
  32. Citrus × aurantium L.
  33. Citrus × depressa Hayata
  34. Citrus × limon (L.) Osbeck

Sinonimi

[uredi | uredi kôd]

Heterotipski:

  • Aurantium Mill. in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754)
  • Citreum Daubenton in D.Diderot & J.L.R.d’Alembert, Encycl. Dict. Raisonné Sci. 3: 489 (1753)
  • × Citrofortunella J.W.Ingram & H.E.Moore in Baileya 19: 169 (1975)
  • × Citroncirus J.W.Ingram & H.E.Moore in Baileya 19: 171 (1975)
  • Citrophorum Neck. in Elem. Bot. 2: 401 (1790), opus utique oppr.
  • + Citroponcirus H.Wu & al. in J. Trop. Subtrop. Bot. 12: 179 (2004)
  • Clymenia Swingle in J. Arnold Arbor. 20: 251 (1939)
  • Eremocitrus Swingle in J. Agric. Res. 2: 86 (1914)
  • Fortunella Swingle in J. Wash. Acad. Sci. 5: 167 (1915)
  • Limon Mill. in Gard. Dict. Abr., ed. 4.: [s.p.] (1754)
  • Microcitrus Swingle in J. Wash. Acad. Sci. 5: 570 (1915)
  • Oxanthera Montrouz. in Mém. Acad. Imp. Sci. Lyon, Sect. Sci., sér. 2, 10: 186 (1860)
  • Papeda Hassk. in Flora 25(2, Beibl. 1): 42 (1842)
  • Pleurocitrus Tanaka in Stud. Citrol. 3: 169, 181 (1929)
  • Poncirus Raf. in Sylva Tellur.: 143 (1838)
  • Pseudaegle Miq. in Ann. Mus. Bot. Lugduno-Batavi 2: 83 (1865)
  • Sarcodactilis C.F.Gaertn. in Suppl. Carp.: 39 (1805)

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. ↑ FCD
  2. 1 2 Flora of Australia, pristupljeno 30. srpnja 2026.
  3. 1 2 3 4 5 6 7 PlantNET, pristupljeno 27. srpnja 2026.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Agrumi&oldid=7570046"