close
Pergi ke kandungan

Kyoto

Kyoto
Kiyomizu-dera temple
Bamboo Forest, Arashiyama
Kinkaku-ji temple
Rock garden, Ryōan-ji
Katsura Imperial Villa
Fushimi Inari-Taisha shrine
Heian shrine
Kyoto Imperial Palace
Bondira do Kyoto
Meterai rasmi do Kyoto
Map
Location of Kyoto in Kyoto Prefecture
Location of Kyoto in Kyoto Prefecture
Kyoto is located in Japan
Kyoto
Kyoto
 
Kyoto is located in Asia
Kyoto
Kyoto
Kyoto (Asia)
Kyoto is located in Earth
Kyoto
Kyoto
Kyoto (Earth)
Koordinat: 35°0′42″N 135°46′6″E / 35.01167°N 135.76833°E / 35.01167; 135.76833
CountryBERJAYA Japan
RegionKansai
PrefectureKyoto Prefecture
Founded794
Government
  KawoMayor–council
  PomorintaanKyoto City Assembly
  MayorKōji Matsui (松井孝治) (from February 2024)
Sukatan kinoyonon
  Designated cityTemplat:Infobox settlement/metrik
Kinawas takawas
Templat:Infobox settlement/metrik
Kinawas oriba
Templat:Infobox settlement/metrik
Populasi
 (October 1, 2020)[1]
  Designated city1,463,723
  Taang9th, Japan
  Ketumpatan1,800/km2 (4,600/sq mi)
  Metro3,783,014
Zon timpuUTC+9 (Japan Standard Time)
- TreeWeeping Willow, Japanese Maple and Katsura
- FlowerCamellia, Azalea and Sugar Cherry
Lamancity.kyoto.lg.jp
Kyoto
BERJAYA
"Kyoto" in Kanji
Japanese name
Kanji京都
Hiraganaきょうと
Katakanaキョウト

Kyoto nopo nga iso kakadaian id wilayah Kyoto di poingiliu id tanga-tanga pulau Honshu, Jepun, iyonon do osomok 1.5 juta tulun. Mantan longkod diraja Jepun diti nopo nga nosiliu do longkod kotoinaan Wilayah Kyoto, om nogi iso mantad ko' do boogian tohontol do koiyonon metropolitan Osaka-Kobe-Kyoton (Keihanshin).

BERJAYA
Kyoto, 1891

Sundung do hinta arkeologi nopo nga papatantu koiyonon pogulu tulun id kepulauan Jepun hino no ontok kira-kira 10,000 toun SM, nga okuri po koilaan kokomoi koubasanan tulun do hiti pogulu abad ko-6 M. Ontok abad ko-8, soira nokorikot o pondita ugama Buddha di kirahung om kohompit id hal-ehwal karajaan Diraja, pinoundaliu do Maharaja o longkod kakadaian kumaa koiyonon di osodu mantad rahung diti. Minomili i Maharaja Kammu do Kampung Uda, ontok dii id watas Kadono, Wilayah Yamashiro sabaagi koiyonon dau.[3]

BERJAYA
Pita Kyoto alapas Maraini

Kota wagu di pinungaran do Heian-kyō (Jepun: 平安京, "tranquility and peace capital") nosili koiyonon do istana diraja Jepun ontok toun 794. Mantad dii, nokotimpuun o timpu Heian id sajara Jepun. Id boros Jepun, pinungaranan o kota diti do Kyo (京), Miyako (都) toi ko' Kyo no Miyako (京の都). Ontok abad ko-11, pinungaranan kawagu o kota diti sabaagi Kyoto (longkod kota). Poinkakal o Kyoto sabaagi longkod pogun Jepun gisom nokoundaliu kumaa Edo ontok toun 1868 maamaso timpu Ponondulianan Diraja. Alapas nalanan o ngaran do Edo kumaa Tokyo (Longkod Kota Kosilahon), Kyoto nogi nga ointutunan do toruhai sabaagi Saikyo (西京, "Longkod Kota Kotonobon"). Ontok timpu pramoden, ointutunan o Kyoto sabaagi Keishi (京師), di kirati "metropolis" toi ko' "longkod pogun".

Ontok toun 1467-1477, norumbak o kinoyonon diti maamaso Perang Ōnin, om au nokoburu-buru gisom pintangaan abad ko-16. Pisangadan miampai tinimungan-tinimungan samurai nogi nga ogumu kopio id wawayaan, gisom popohompit do bangsawan istana (kuge) om nogi tinimungan-tinimungan tongougama. Walai agam bangsawan nosili kuta, noukad do aralom o parti id posorili do koiyonon montok manalob do tapui, om ogumu bongunan di sinorob. Mantad kaantakan dii, amu nodii haro kawagu o koligaganan di agayo kopio irad diti.

Ontok kolimpupuson do Pisangadan Pogun Koduo, nokoumbal o puruan Amerika Syarikat do momusorou mooi do Kyoto nga mangan nogi oonongo' do bom atom tu ii nopo mogiigion Kyoto (longkod intelek Jepun) oilaan do lobi mamagatang do kapansalan sinjata dii. Sundung do ingkaa, noukab o koiyonon diti mantad sanarai tu sinonsog d Henry L. Stimson, Setiausaha Pisangadan montok kotoinaan Roosevelt om Truman. Nakalapas nogi mantad bodilan toomod, nga noontok do sangod udara tokoro di minamatai mogiigion.

Mantad dii, nosili o Kyoto sabaagi iso mantad ko' piipiro bandaraya Jepun di kakalo po momoguno ogumu waalon timpu tintod pisangadan, miagal ko' walai bandar tradisional di ointutunan sabaagi machiya. Mulong po ingkaa, proses pemodenan pinoporumbak do Kyoto di laid montok manahak kosiwatan kumaa inus waalon wagu miagal ko' kompleks Stesen Kyoto.

Nosili o Kyoto sabaagi iso bandaraya di pinalan ontok 1 Manom 1956. Ontok toun 1997, nosili o Kyoto sabaagi longkod montok persidangan sompogunan di pinapaasil protokol koposolianon gas walai kasa di pinungaranan maya bandaraya diti.

  1. 1 2 "2020 Population Census". Pinoopi mantad sanḏad ontok July 16, 2022. Linoyog ontok July 16, 2022.
  2. "京都都市圏の範囲及び取組" (id boros Jipun). 京都都市圏自治体ネットワーク. Pinoopi mantad sand̠ad ontok April 24, 2017. Linoyog ontok July 16, 2022.
  3. Kyoto Exhibitors' Association (1910) Kyoto Kyoto Exhibitors' Association of the Japan-British exhibition, Kyoto, p. 3 OCLC 1244391